Skip to main content

Koji se model firme uklapa u vasu poslovnu viziju?

13 01 2014

Zelite da otvorite firmu? Mapirajte ciljeve i povezite sa oblicima privrednog društva.

– PREDUZETNIK – ORTAČKO DRUŠTVO – KOMANDITNO DRUŠTVO – DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU – AKCIONARSKO DRUŠTVO

Važno je da sebi postavite pitanja a jos je vaznije da na njih odgovorite iskreno.

Koja je vaša dugoročna vizija preduzeća? Da li sam ja jedini vlasnik i da li će tako i ostati dugoročno? Da li planiram da u budućnosti prodam udeo u firmi? Da li mislim da zapošljavam radnike ili ću samostalno obavljati posao? Da li mislim da će mi obim prometa prevazilaziti 6 miliona dinara?

Pokušajte da projektujete vaše ciljeve i povežite ih sa oblikom privrednog društva ka kome gravitirate.

Kada na ova pitanja odgovorite, podelite ih i konsultujte se sa profesionalcima iz oblasti knjigovodstva, kako bi razumeli prednosti i mane svekog pojedinačnog oblika privrednog drustva (forma društva, ograničenja, oblik itd.)

Preduzetnik

Samo fizičko lice može osnovati, odnosno biti registrovano kao preduzetnik. Jedno fizičko lice ne može registrovati više od jednog preduzetnika (kolokvijalno se naziva i „ preduzetnička radnja“ ili „ agencija“ ili „ paušalac“).

Preduzetnik za sve obaveze nastale u vezi sa obavljanjem svoje delatnosti odgovara celokupnom svojom imovinom i u tu imovinu ulazi i imovina koju stiče u vezi sa obavljanjem delatnosti, ali i imovina stečena izvan nje. Prednost je ta da preduzetnik nesmetano raspolaže ostvarenom dobiti, odnosno sredstvima koja su ostvarena delovanjem preduzetnika.

Brisanjem preduzetnika iz registra, i na taj način prestankom svojstva preduzetnika, ne prestaje njegova odgovornost za nastale obaveze. Upravo iz tog razloga, registracija nastanka (osnivanja), obustave i prestanka preduzetnika je veoma brza i fleksibilna. APR će u roku od samo par dana (zakonski rok iznosi 5 radnih dana) izvršiti upis osnivanja, obustave ili brisanje preduzetnika. Sva eventualna dugovanja, uključujući i poreska, nakon brisanja preduzetnika iz registra, po automatizmu i sili zakona preuzima fizičko lice koje je bilo osnivač preduzetnika. Kada smo već pomenuli poreze, važno je napomenuti da je preduzetnik jedini oblik organizovanja koji može biti paušalno oporezovan (nadležna Poreska uprava donosi Rešenje o paušalnom oporezivanju i u njemu navodi iznos koji je preduzetnik dužan mesečno da izmiruje).

Preduzetnik može da obavlja sve delatnosti koje nisu zakonom zabranjene, a za koje ispunjava propisane uslove. Lica koja rade za preduzetnika moraju biti u radnom odnosu kod preduzetnika ili angažovana od strane preduzetnika po drugom osnovu propisanom zakonom. Međutim, ako je preduzetnik iz opravdanih razloga privremeno odsutan (bolest, školovanje, trudničko i porodiljsko odsustvo i sl.), a nema zaposlenog poslovođu, on može vođenje poslova (opšte poslovođenje) poveriti članu svog porodičnog domaćinstva za vreme tog odsustva, bez obaveze da ga zaposli. Zakon ne propisuje minimalni osnovni kapital za osnivanje ovog oblika organizovanja.

Ortačko društvo

Ortačko društvo je društvo dva ili više ortaka koji su neograničeno solidarno odgovorni celokupnom svojom imovinom za obaveze društva. Ukoliko bi ugovor o osnivanju društva ili drugi ugovor između ortaka sadržao odredbu o ograničenju njihove odgovornosti prema trećim licima, ta odredba ne bi imala pravno dejstvo. Pravno lice može biti član ortačkog društva. Pravilo je da ortaci u društvo unose uloge jednake vrednosti, kao i da stiču udele u društvu srazmerno svojim ulozima.

U ortačkom društvu, za sve što bi jedan ortak da uradi ili odluči, potrebna je saglasnost svih ostalih ortaka. Naime, ortak ne može smanjiti svoj ulog bez saglasnosti svih ostalih ortaka, niti preneti ili dati u zalog svoj udeo trećem licu. Eventualni prenos udela između samih ortaka je slobodan. Saglasnost svih ortaka je potrebna i za donošenje odluke o pitanjima koja su izvan redovne delatnosti društva, kao i odluke o prijemu novog ortaka u društvo. Lice koje posle osnivanja društva stekne svojstvo ortaka odgovara za obaveze društva kao i postojeći ortaci, uključujući i obaveze nastale pre njegovog pristupanja ortačkom društvu. Slično kao i kod preduzetnika, i ovaj oblik organizovanja je veoma fleksibilan kada su u pitanju registracije nastanka (osnivanja), obustave ili prestanka o.d. s obzirom da po automatizmu osnivači preuzimaju sve obaveze društva, i to, kako smo napomenuli – solidarno.

Dobit ortačkog društva se raspodeljuje između ortaka na jednake delove, ali se to ugovorom o osnivanju može i drugačije urediti. Naravno, ortak može da istupi iz društva, ali tada njegova solidarna odgovornost za obaveze društva nastale do dana istupanja prestaje tek po isteku perioda od pet godina od dana istupanja. Ortak koji istupa iz društva učestvuje u dobiti i gubitku iz poslova koji u vreme njegovog istupanja još nisu bili završeni. Ugovor o osnivanju daje mogućnost da se ova pitanja i drugačije mogu urediti.

Zakon ne propisuje minimalni osnovni kapital za osnivanje ovog oblika organizovanja.

Komanditno društvo

Komanditno društvo je privredno društvo koje ima najmanje dva člana, od kojih najmanje jedan za obaveze društva odgovara neograničeno solidarno (komplementar), a najmanje jedan odgovara ograničeno do visine svog neuplaćenog, odnosno neunetog uloga (komanditor). I komplementari i komanditori mogu biti i fizička i pravna lica. Na komanditno društvo primenjuju se odredbe Zakona o privrednim društvima koje se odnose na ortačko društvo, pa u skladu sa tim komplementari imaju status ortaka ortačkog društva.

Komanditori i komplementari učestvuju u deobi dobiti i pokriću gubitka društva srazmerno svojim udelima u društvu, osim ako osnivačkim aktom nije drugačije određeno. Komlementari vode poslove društva i zastupaju ga, dok komanditori to ne mogu činiti. Komanditor se može usprotiviti samo preduzimanju radnji ili zaključenju poslova od strane komplementara koji su van redovnog poslovanja društva, u kom slučaju komplementar ne može preduzeti tu radnju odnosno zaključiti taj posao. Ako komanditor ne uplati u celini ulog na koji se obavezao ugovorom o osnivanju, on odgovara solidarno sa komplementarima poveriocima društva do visine neuplaćenog odnosno neunetog uloga u društvo. Lice koje pristupi društvu kao komanditor odgovara i za obaveze koje su nastale do trenutka njegovog pristupanja društvu.

Zakon ne propisuje minimalni osnovni kapital za osnivanje ovog oblika organizovanja.

Društvo s ograničenom odgovornošću

Društvo s ograničenom odgovornošću je društvo u kome jedan ili više članova društva (bilo pravna bilo fizička lica ili bilo koja kombinacija pravnih i fizičkih lica) imaju udele u osnovnom kapitalu društva, s tim da članovi društva ne odgovaraju za obaveze društva, osim u slučajevima kada zloupotrebe pravilo o ograničenoj odgovornosti. Odatle i dolazi naziv ovog oblika organizovanja. Društvo odgovara za svoje obaveze celokupnom svojom imovinom koja je odvojena od imovine članova.

Članovi društva s ograničenom odgovornošću svoje međusobne odnose u društvu, kao i odnose sa društvom, uređuju slobodno. Osnovni kapital društva iznosi najmanje 100 dinara, zbog čega je ovaj oblik organizovanja finansijski pogodan za osnivanje. Ukupne takse za osnivanje d.o.o. trenutno iznose oko 8.000 dinara. Osnovni kapital može da bude i veći, ako je to posebnim zakonom propisano za društva koja obavljaju određene delatnosti. Prednost ovog oblika organizovanja je i to što se osnovni kapital može povećavati i smanjivati. Pravilo je da član društva stiče udeo u društvu srazmerno vrednosti njegovog uloga u ukupnom osnovnom kapitalu društva, mada osnivačkim aktom pri osnivanju društva može biti određeno drugačije. Po osnovu udela u društvu član ima pravo glasa u skupštini, pravo na učešće u dobiti društva, pravo na učešće u likvidacionom ostatku, kao i druga prava propisana zakonom. Ova prava srazmerna su učešću udela tog člana u osnovnom kapitalu društva, osim ako je osnivačkim aktom određeno drugačije. Udeo može pripadati većem broju lica (suvlasnici udela). Suvlasnici udela se u odnosu prema društvu smatraju jednim članom i neograničeno solidarno odgovaraju društvu za sve obaveze u vezi sa tim udelom. Prenos udela je slobodan, osim ako je zakonom ili osnivačkim aktom drugačije određeno. Iako je d.o.o. društvo kapitala, članovi društva imaju pravo preče kupovine udela koji je predmet prenosa trećem licu. Društvo raspodeljuje dobit članovima društva prema njihovim procentualnim udelima.

Osnivačkim aktom može se odrediti da se isplata dobiti ne vrši u srazmeri sa udelom članova u osnovnom kapitalu društva. Prestanak društva sa ograničenom odgovornošću, kada društvo prestaje voljom vlasnika, naziva se likvidacija, i taj proces traje najmanje 120 dana. U postupku likvidacije namiruju se svi poverioci, uključujući i obaveze prema države, pa je posebno potrebno pribaviti potvrdu o izmirenom porezu, da bi ovaj proces mogao biti okončan. Društvo s ograničenom odgovornošću je, kao oblik organizovanja, pogodno za one firme koje žele udelima u društvu da motivišu svoj rast. Postoji zakonska mogućnost da zaposleni u d.o.o. stiču udele u društvu (bez obzira što to sticanje udela ne mora nužno biti praćeno i pravima o odlučivanju u društvu). Takođe, visinom osnovnog kapitala, društvo može pribavljati i vrednije poslove, s obzirom da je osnovni kapital ono čime društvo za svoje poslovanje odgovara.

Ukoliko ste Vašu firmu osnovali sami (jednočlano društvo), veoma lako možete preneti procente vlasništva na drugo lice, zaključenjem Ugovora o prenosu udela. Naravno, ako želite da „prodate“ Vašu firmu, dovoljno je samo da prenesete svih 100% udela na „kupca“ odnosno sticaoca udela, i on će biti novi vlasnih firme. Sva prava i obaveze koje je društvo s ograničenom odgovornošću steklo, ostaju netaknuta, bez obzira na vlasništvo nad udelima društva.